Top 11 Aoga Maualuga Sili I Sepania 2023

Faʻafouina mulimuli ia Mati 15, 2023

A'oga Maualuga I Sepania

Faatasi ai ma lona tamaoaiga faaleaganuu ma tala faasolopito, faaopoopo i lona tau taugofie o le soifuaga, o Sepania o se nofoaga manaʻomia mo filifiliga mo tamaiti aoga faavaomalo. O aʻoaʻoga i Sepania ua sili atu ona lauiloa i tamaiti aʻoga faavaomalo, ona o le tulaga lelei o le tau o le atunuʻu ma le avanoa e faʻaauau ai aʻoga i aʻoga iloga i le lalolagi atoa. I le isi itu, o aʻoga maualuga Sipaniolo e maua ai aʻoaʻoga maualalo, maualuga.

Le tele o fa'asalalauga i luga ole laiga e tu'uina atu ai le ulufale atu i a'oga maualuga a Sepania mo tamaiti a'oga mai fafo. Ona o faʻamatalaga a le aʻoga o polokalame ma vasega, pili o pili, ma manatu o tamaiti aʻoga, e matua faigofie lava le faia o le filifiliga talafeagai.

O Sepania o se suʻesuʻega taʻutaʻua i fafo mo tamaiti aʻoga faavaomalo ona o faʻalapotopotoga sili aʻoaʻoga Sipaniolo e faʻamamafaina le atinaʻeina o tamaiti taʻitoʻatasi. E taula'i toto'a le va'ai a le faia'oga i galuega fa'apitoa a tamaiti ta'ito'atasi, ma latou lagolagoina i latou i le filifilia o latou fa'amamafa i le iunivesite ma ala fa'apolofesa. O su'esu'ega gagana mai fafo o lo'o faia i a'oga sili a Sepania i le lalolagi.

A mae'a a'oga tulagalua, fa'aauau a'oa'oga a tamaiti a'oga ile a'oga tulagalua. O le faamalosia o aʻoaʻoga maualuluga (ESO) e tatau mo tamaiti aʻoga i le va o le 12 ma le 16. A maeʻa le ESO, e mafai e tamaiti aʻoga i le va o le 16 ma le 18 ona lesitala i le aoga maualuga (Spanish baccalaureate), faia aʻoaʻoga faʻapitoa, pe ulufale i le aufaigaluega.

Tamaiti a'oga o lo'o tuliloaina se fa'ailoga fa'aSipaniolo fa'ailoga e mafai ona fa'apitoa i se autu fa'apitoa o su'esu'ega. O polokalame a le iunivesite e agavaa ai tamaiti aoga e fa'atatau i le matata latou te fiafia i ai. Arts, science, technology, ma humanities and social sciences o nisi ia o a'oa'oga e aofia ai. O se tamaititi e manaʻo e faʻaauau a latou aʻoga pe a maeʻa nei tausaga e lua o suʻesuʻega e mafai ona suʻe le suʻega ulufale i le kolisi PAU, e taʻua foi o le Prueba de Acceso a la Universidad (PAU suʻega ulufale i kolisi).

A'oa'oga ma soifua maloloina filifiliga e tele ma talafeagai tau i Sepania. O aiga faavaomalo e omai i le atunuu ma fanau o le a fiafia i le iloaina o le malo o le fale o le tele o aʻoga faavaomalo e vaʻaia! Fa'ata'ita'iga fa'aa'oa'oga maualuga, fa'aa'oa'oga tu'ufa'atasia (International Baccalaureate, US po'o UK curriculum), gaioiga fa'aopoopo, avanoa avanoa lelei, fale su'esu'e, ma fale ta'aloga o uiga ia e iloagofie ai a'oga o lo'o aofia i lenei tusiga.

O a'oga fa'ava-o-malo i Sepania e fa'ato'atoa lava ma e masani ona mulimulita'i i a'oa'oga mai fafo, ma tau e masani ona maualuga atu nai lo isi vaega o le lalolagi. E le gata i aʻoga Amerika ma Peretania, o loʻo i ai aʻoga i gagana ese i Sepania, e aofia ai Farani, Siamani, Suetena, ma isi gagana. E tusa ai ma le tulafono faaSipaniolo, o aʻoga uma mai fafo e tatau ona faʻamaonia e le ambassador o lo latou atunuu i Sepania aʻo leʻi faʻaaogaina. O a'oga mai fafo e fa'atagaina tamaiti a'oga e ta'i tolu tausaga ma e sefuluvalu tausaga le matutua, e fa'atatau i le fa'alapotopotoga.

Afai e te tuʻuina se faʻamamafa maualuga i le faigofie o le faʻafeiloaʻiga i luga atu o le tuʻufaʻatasia mo lau tama, o se aoga faʻavaomalo tumaoti o se filifiliga sili lea e suʻesuʻe. E malamalama lelei afai o le a e i ai i Sepania mo ni nai masina, e mafai ona e filifili e le aoga le faʻalavelaveina o lau tama i le aʻoaʻoina o se gagana fou, e tusa lava pe aoga le faatofuina mo se taimi umi. Afai e te manaʻo e aʻoaʻo atili e uiga i le lelei ma le le lelei o le auina atu o lau tama i se aoga faavaomalo i Sepania.

O aʻoga mai fafo e te filifilia e faʻatonuina le mea e te nofo ai i Sepania ma le tele o le taimi e te avanoa. O loʻo i ai le tele o aʻoga faʻaPeretania i totonu o taulaga tetele e pei o Madrid, Barcelona, ​​Palma de Mallorca, Tenerife, ma gataifale. Mo se faʻataʻitaʻiga, e mafai ona maua aʻoga a Peretania i Alicante, Barcelona, ​​​​Cádiz, Fuengirola, Ibiza, Lanzarote, Las Palmas, Madrid, Menorca, Palma de Mallorca, Marbella, Tenerife, Torremolinos, ma Valencia, ma isi nofoaga.

E ui ina eseese a'oga faavaomalo i lo latou taliaina o tamaiti a'oga mai le lalolagi atoa, ae o nisi e fa'afeiloa'i tamaiti a'oga Sipaniolo ma faavaomalo. O Sepania o lo'o i ai le numera pito sili ona taua o a'oga fa'ava-o-malo o so'o se atunu'u o Europa, ma e tele matua Sipaniolo e sili atu a latou fanau e aooga i se a'oga e mafai ai ona latou a'oa'oina le Igilisi po'o se isi gagana ese ma a latou lava gagana. O le mea la lea, e ui o le Igilisi atonu o le gagana e aʻoaʻo ai i nisi aʻoga, e ono avea le Sipaniolo ma gagana faʻatonu i luga o malae taʻalo.

A'oga Maualuga I Sepania

Siaki le lisi o loʻo i lalo e suʻe ai poʻo fea Aoga Faʻavaomalo i Sepania e sili ona lelei o mea sili e fetaui ma lou manaʻo.

1. Aloha College (Malaga)

O le Kolisi o Aloha, na faavaeina i le 1982, o se aoga tumaoti, leai ni tupe mama i Marbella, Sepania. Ua vaevaeina i ni vaega se lua e maua ai aʻoaʻoga faʻavaomalo: Aʻoga Tulagalua (3-10 tausaga) ma le Aʻoga Maualuga (11-18 tausaga).

O le fausaga autu, lea e 5000 sikuea mita le tele ma na fausia i le 1982, o loʻo iai le aoga tulagalua ma le matagaluega o pulega. O se tasi lea o aʻoga IB muamua a Sepania ina ua tatalaina. Na tatalaina se a'oga maualuga fou ia Setema 2004, toeitiiti lava fa'ateleina le tele o le a'oga. I le faaopoopo atu i potuaoga masani, o le fale faʻaonapo nei, faʻatulagaina faʻamoemoega e fa fale suʻesuʻe faʻapipiʻi lelei, tolu komipiuta tuʻufaʻatasia faʻapitoa, faletusi ma faʻasalalauga, lua fale faʻataʻitaʻi & mamanu, Matagaluega Musika ma se vaega faʻataʻitaʻiga, ma lua fale faʻataʻitaʻi. . O lo'o lata ane e lua malae ta'aloga i taimi uma, fale tapolo, a'oga ti'eti'e, ma fale tenisi ma aau.

O loʻo i ai le faʻamamafa malosi i aʻoaʻoga musika ma fale tifaga ma le tele o ituaiga o gaioiga faaopoopo. I le Kolisi o Aloha, e su'esu'eina aloa'ia fa'ailoga LAMDA (London Academy of Music and Dramatic Art). [3] O tagata su'esu'e mai le British Ballet Organization ma le Associated Board of the Royal Schools of Music e asiasi soo i le faalapotopotoga e iloilo ai tamaiti aoga.

2. Colegio American School (Barcelona)

O le aʻoga muamua ma sili ona tolu gagana i le eria o Barcelona. O le Colegio American School of Barcelona o se aʻoga faʻatasi, tumaoti, e leai ni tupe mama i le lautele o Barcelona metropolitan eria e tautua ai tamaiti aoga mai le 3 i le 69. O loʻo ofoina atu e le ASB se polokalame sauniuni a le iunivesite e saunia ai tamaiti aoga mo le ulufale atu i faʻalapotopotoga i le Iunaite Setete. , Sepania, ma isi atunuu.

3. Colegio Benjamin Franklin International School (Barcelona)

Benjamin Franklin International School o se aoga faavaomalo a Amerika i Barcelona e aʻoaʻoina ai le silia ma le 689 tamaiti aʻoga mai le silia ma le 52 atunuu mai le Vasega Pepe (3 tausaga) i le Vasega 12 (18 tausaga). O le a'oga ose a'oga fa'atasi, tuma'oti, a'oga aso e leai ni tupe mama ma vaega e tolu o a'oga tulagalua, ogatotonu, ma a'oga maualuga. O le Tipiloma a le A'oga Maualuga a Amerika, Tipiloma a le Spanish Baccalaureate, ma le Diploma International Baccalaureate o polokalame ia e tolu o lo'o ofoina mai e le BFIS (IB Diploma).

4. British School of Córdoba (Córdoba)

O tamaiti aʻoga i le British School of Córdoba e malosi le lagona o le auai, faʻamalosia i latou e fiafia ia latou suʻesuʻega. E ofoina atu e le BSC se vasega la'ititi, fa'alogo tagata ta'ito'atasi, ma a'oa'oga fa'ato'atoa lelei i tamaiti ta'ito'atasi. E sailia e le BSC taunu'uga tau a'oa'oga e ala i a'oa'oga lelei, toaga, manatunatuga patino, ma fegalegaleai fa'atasi i le va o tamaiti aoga, matua, ma faiaoga. O eseesega o tagata ta'ito'atasi i lanu, manatu, ma talitonuga e fa'atauaina ma fa'afeiloa'i, ma e tutusa tagata uma o le nu'u, ma le fa'aaloalo ma le lagona o le fa'atemokalasi.

5. British Council School (Madrid)

O le British Council, le ofisa aloa'ia a Peretania mo le fa'alauiloaina o a'oa'oga, le gagana fa'aPeretania, ma so'otaga fa'ale-aganu'u i le lalolagi atoa, e feso'ota'i ma le a'oga. E fa'afeso'ota'i le a'oga i se feso'ota'iga fa'ava-o-malo o isi fa'alapotopotoga fa'aa'oa'oga ma fa'alapotopotoga tu'ufa'atasi ma maua ai avanoa matagofie e auai ai i fa'alapotopotoga fa'avaomalo fa'ale-aganu'u.

O le British Council School e ofoina atu se a'oa'oga i gagana e lua ma aganu'u i le lalolagi i le Igilisi ma le Sipaniolo, e tu'uina atu ai le sa'olotoga, fa'amaoni, amio sa'o, fatufatua'i, ma fa'apolofesa. O tamaiti aoga, faiaoga, ma le aufaigaluega e fiafia e avea ma se vaega o se nuu fa'afeiloa'i ma e mitamita i taunu'uga a le a'oga.

6. Colegio British School (Valencia)

O le Colegio British School o Valencia o se aʻoga tumaoti e ofoina atu tamaiti mai le 2 i le 18 tausaga le aʻoga Peretania. O le fa'amoemoega autu a le a'oga o le tu'uina atu lea o sauniuniga fa'apitoa, fa'aletagata, ma tagata mo ana tamaiti a'oga, fa'aosofia le fatufatua'i ma le fa'amalosia o taumafaiga ma galuega a le tagata lava ia. E fa'amaualuga le BSV i le si'osi'omaga a'oa'oga o lo'o tu'uina mai, lea e lagona ai e tamaiti le tulaga ese, malamalama, fa'aaloalogia, ma alofagia ona o ana fa'atonuga o le fa'aaloalo, galulue fa'atasi, ma le naunau e fa'atino o latou tomai fa'aa'oa'oga.

7. Colegio British School of Barcelona (Barcelona)

O se faʻalapotopotoga alofa, aʻoaʻoina ma faʻamoemoe maualuga mo ana tamaiti aʻoga ma faiaoga, o le British School of Barcelona o se nofoaga lelei e suʻesuʻe ai ma tuputupu aʻe. Tamaiti i le va o le tolu ma le sefuluvalu tausaga e mafai ona faʻamanuiaina mai se auala faʻavaomalo i le aʻoaʻoina ma le atinaʻe latou te tuʻuina atu o se aʻoga Igilisi. E ala i se mataupu aoaoina faaosofia ma se aganuu mausalī o le tausiga ma le lagolago, latou te fesoasoani i tamaiti aoga ia iloa lo latou gafatia atoatoa ma saunia i latou mo luitau o se lalolagi vave suiga.

8. Aoga Scuola Italiana (Madrid)

O le Scuola Statale Italiana di Madrid, e lauiloa foi o le Istituto Italiano Statale Comprensivo "Enrico Fermi," o se aoga faavaomalo a Italia i Madrid, Sepania. O se vaega o le Scuola Statale Italiana di Madrid. O le a'oga, e pulea e le malo o Italia, e aofia ai vaega e fa: Scuola dell'infanzia, Scuola Primaria, Scuola medium, ma liceo. Scuola Italiana Madrid o le Spanish Escuela o lo'o i le taulaga o Madrid. Agustin de Betancourt, 1, C. Agustin de Betancourt, 28003 Madrid o le tuatusi resitala a le kamupani. I vaega o lo'o mulimuli mai, o le ae mauaina atili fa'amatalaga loloto i le mataupu. E mafai fo'i ona e faitau i fa'amatalaga a tagata fa'atau e uiga ia Scuola Italiana Madrid ma tu'uina atu fa'amatalaga i lou lava poto masani i le a'oga. O manatu uma e taua tele talu ai e mafai ai mo nisi faʻamatalaga e uiga i le kamupani ma isi kamupani i Madrid.

9. Aoga Siamani (Madrid)

I le Aʻoga Siamani i Madrid, o loʻo tu i totonu o se fausaga e faʻaoga tutusa o se aʻoga tulagalua ma se aʻoga maualuga, e tusa ma le 300 tamaiti aʻoga pepe ma le 1,500 tamaiti aʻoga. O le tele o vaega e fa'aoga ai le a'oga o lo'o va'aia o ni vaega tu'ufa'atasi i totonu o lenei olo tele, e fa'atatau i lona telē. Le tele o fale eseese, e aofia ai le aoga faataitai, aoga tulagalua, ma le aoga maualuga, o loʻo faʻatulagaina i se liʻo faʻataʻamilo i se lotoa tutotonu. O lo'o i ai va'aiga o le si'osi'omaga fa'apitonu'u ma atumauga ua ufitia i le kiona i le mamao mai fa'ato'aga uma o le fale.

10. Aoga Siamani (Tenerife)

O le Deutsche Schule Santa Cruz de Tenerife (DST, Sipaniolo: Colegio Alemán de Santa Cruz de Tenerife) o se aʻoga faavaomalo Siamani i El Rosario, i le motu Sipaniolo o Tenerife, latalata i le taulaga o Santa Cruz de Tenerife. O lo'o iai le a'oga i le vaega o Tabata Alta o le taulaga o El Rosario ma tautuaina tamaiti a'oga mai le lalolagi atoa. E le gata i le aoga faataitai e oo atu i le aoga maualuga II, e maua ai le fesoasoani mo tamaiti aoga i vasega 1 e oo i le 12.

O a'a o le faalapotopotoga e mafai ona toe maua i tua i se aoga tumaoti na faia i le 1909 e aiga Siamani ma Suiselani na avea ma ana musumusuga. Ina ua uma ona amata i Puerto La Cruz, na iu lava ina siitia atu lauga i le faalauteleina o le togalaau a Jakob Ahlers, le konesula aoao Siamani, i le 1919, lea na latou nonofo ai talu mai lena taimi.

11. SEK-Levante International School (Valencia)

Na faʻatau e le SEK International Institution le Levante International School i le aso 1 o Iulai, 1994. Colegio Calicanto, e pei ona taʻua muamua, na faavaeina i le 1970 e se vaega mataʻina o tagata tomai faʻaaʻoaʻoga.

LIS o loʻo i totonu o le nofoaga o loʻo nofo ai Calicanto, 7 kilomita (4 maila) mai Torrente ma 15 kilomita (9 maila) mai Valencia, ma e saʻo mai le Autova del Mediterráneo, A-7 (Alatele o le Metitirani, A-7). Talu mai lona faavaeina, o faleaoga tulaga ese a le Aoga ma taaloga, siomia e le natura, ua iloga ai ma mafai ai ona tuputupu ae.

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *